Probiotici i dohrana

Crijevna mikroflora, odnosno probiotičke kulture imaju važnu ulogu u zdravlju i životu čovjeka, što opisuje i značenje njihova naziva grč. pro bios, što znači „za život“.

Primarni sastav crijevne mikroflore svakog djeteta ovisi o načinu njegova rođenja, okruženju i prehrani, zbog čega je za svako dijete jedinstven poput otiska prsta. Osnovna uloga crijevnog mikrobioma jest da potiče crijevnu imunofunkciju i osigurava bolju obranu probavnog sustava, što pridonosi sazrijevanju imunosnog, ali i probavnog sustava.

Do danas su već mnoga istraživanja pokazala da na imunosni sustav bitno utječu "dobre" bakterije.

Do danas su već mnoga istraživanja pokazala da na imunosni sustav bitno utječu „dobre“ bakterije, i to u prvom redu da sprječavaju vezanje oportunističkih i patogenih bakterija na crijevni epitel te
tako dijete štite od raznih bolesti.

Osim toga, probiotičke bakterije djeluju blagotvorno na crijevnu sluznicu poticanjem lučenja mucina te djeluju imunomodulatorno. Tako se, primjerice, njihovo stimulacijsko djelovanje očituje na sintezi imunoglobulina A (IgA), čime se prevenira i pomaže liječenju različitih infekcija, a ima i antialergijsko djelovanje jer smanjuje proizvodnju imunoglobulina E (IgE).

Najpoznatije i najzastupljenije skupine probiotičkih bakterija su rodovi Lactobacillus i Bifidobacterium, od kojih su najpoznatije i najviše istražene vrste upravo Lactobacillus rhamnosus GG, Lactobacillus reuteri i Bifidobacterium lactis, a uz navedene blagotvorne bakterije često se spominje i kvasac vrste Saccharomyces boulardii.

Uz već vrlo dobro znane Lactobacillus probiotike, vrste Bifidobacterium prirodni su stanovnici čovjekova probavnog sustava te za razliku od Lactobacillusa, imaju sposobnost proizvodnje kratkolančanih masnih kiselina za koje je poznato da „hrane“ crijevne stanice i djeluju pozitivno na pokretnost crijeva, rad mišića srca, mozga i bubrega te sudjeluju u metabolizmu masti i ugljikohidrata u jetrima. Zanimljivo je da su upravo bakterijske vrste iz ovog roda prvi stanovnici našeg tijela, a njima se „cijepimo“ upravo samim činom rođenja i dojenja.

Dojena djeca u probavnom sustavu imaju velik udio bifidobakterija, dok je u dojenčadi hranjene dojenačkim mliječnim pripravkom bila najzastupljenija bakterija Bacteroides fragilis.

Bifidobakterije najzastupljeniji su stanovnici djetetova debelog crijeva i u njemu se zadržavaju cijeli život. No različiti čimbenici, kao što su prehrana, crijevne viroze i upotreba antibiotika uvelike utječu na njihov broj i djelovanje. Jedna od najčešće detektiranih vrsta bifidobakterija u ljudskom organizmu jest Bifidobacterium longum koja je ujedno i jedna od najviše znanstveno istraženih bifidobakterija, a njezini povoljni učinci na zdravlje djece, ali i odraslih puno su puta pokazani. Među njima se ističu prevencija proljeva tijekom uzimanja antibiotske terapije, smanjenje simptoma intolerancije laktoze, a u kasnijoj životnoj dobi i smanjenje razine kolesterola u krvi.

Moderna tehnologija, razvoj medicine i farmacije te prehrambene industrije dovode do proizvodnje prehrambenih proizvoda obogaćenih probiotičkim kulturama. Probiotički prehrambeni proizvodi znatno mogu pridonijeti zdravom i uravnoteženom unutarnjem, crijevnom ekosustavu probavnoga sustava, što je iznimno važno za cjelokupno zdravlje dojenčadi i male djece.

Vrlo često mikrosustav crijeva biva narušen. Njegova ravnoteža i kvaliteta mogu biti poremećene pojavom crijevnih viroza, razvojem infekcija i, kako je već dobro poznato, upotrebom antibiotika. Zbog toga su se posljednjih desetak godina provela mnoga istraživanja koja naglašavaju korist obnavljanja i održavanja ravnoteže crijevne mikroflore konzumacijom uravnotežene prehrane bogate probiotičkim mliječnim proizvodima, hranom obogaćenom probioticima te raznim probiotičkim pripravcima.

Danas su se te bakterije pokazale korisnima kod nadutosti, kolika te proljeva i zatvora, ali njihova je korist dokazana i u sprječavanju nastanka infekcija, alergija i dermatitisa te, zanimljivo, u poboljšanju probave i iskoristivosti hranjivih tvari.

Žitarice i voće u kombinaciji s probiotikom daju tzv. simbiotik, sinergiju ugljikohidrata, vlakana topivih u vodi i probiotika. Prehrambeni proizvod tako postaje prikladna i svrhovita kombinacija kojom se postiže njihov najbolji preventivni i terapijski učinak.

dr. sc. Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.,
klinička nutricionistica
Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu,
Klinika za dječje bolesti Zagreb